Težak i podređeni položaj žene u islamu ne predstavlja nikakvu novost, ali jednako je žalosno vidjeti da u modernom društvima i dalje žive obespravljene . U svijetu umjetnosti sa teškim stanjem u društvu upoznali su nas grafički romani Marjane Satrapi (Persepolis, Suve Šljive, Vezenje) i surovo brutalni film Jafar Panahija The Circle (2000) o bezizlaznosti položaja udovica i žena bez muškaraca u iranskom društvu. Vijesti koje su obišle svijet krajem 2022. su teška realnost i linija manjeg otpora i potpuno prepuštanje i potčinjavanje muškarcima preostaju kao jedini način za opstanak duša osuđenih na propast zbog polne pripadnosti.
Drugi film koji potpisuje Ali Abassi obrađuje istinite događaje sa početka XXI vijeka kada je ubica iz radničke udavio 16 prostitutki u svetom gradu Mashadu. Iz ugle jedne od žrtava posmatramo muškarca na motoru i kroz dalju karakterizaciju se upoznajemo sa njegovim navikama.
Nervozan i plah, ratni veteran koji je objavio džihad bludu i razvratu ubica je porodični čovjek sa poslom u građevinskoj industriji ne može da se iznese sa pritiskom ‘normalnog’ života uprkos podršci jednog od prijatelja veterana koji pokušava da prijatelja navede na pravi put. Saeed je dobar otac dječaka i dvije djevojčice i odan suprug ali sve teže pokušava da sakrije svoj neusahli ubilački nagon. Obavještava urednika lokalnih novinara Šarifija o svojim poduhvatima i gdje može da pronađe tijela. Novinarka Rahimi iz Teherana pokušava da pokrene istragu ali pored Šarifijevog upozorenja da ne uključuje religiozni fanatizam ubice u svom članku nailazi na zid muškog šovinizma hotelskih radnika i prepotentnosti predstavnika zakona.
Trenuci u kojima oduzima život jadnim ženama su prikazani ekspilicitno i uračunljivost i lucidnost pri oduzimanju života utjeruje strah u kosti više od bilo kojeg horora. Rahimi u potrazi za istinom korača mračnim ulicama u potrazi za ubistvom. Jedini prijatelj na njenoj strani je kolega iz lokalnih novina Šarifi koji je podsjeća na aferu zbog koje je otpuštena iako je bila žrtva seksualnog uznemiravanja. Čak je i majka je emotivno ucjenjuje. Junakinja je snažna i dolučna jer je kaao žena cijelog života morala je da pliva protiv struje da bi se dokazala u seksističkom društvu neravnopravnosti i netolerancije. Zahvaljujući njenom trudu i volji da bude mamac za religiozno ostrašćenog psihopatu policija uspije da zatvori manijaka iza rešetaka, iako je čak i šef policije iskoristio priliku da je učini nemoćnom i potčini svojim niskim strastima.
Pritisak na pravosuđe stiže od mase istomišljenika koji smatraju da prostitutke nisu dostojni članovi društva. Dokumentarni pristup i snimanje kamerom iz ruke bez stativa i tipične filmske simetrije nas smješta u klaustrofobično tijesne ulice Mashada i na sopstvenoj koži osjećamo okove predrasuda. Saeed Azizi jeste krvnik i zaslužuje sve što pravosudni sistem može da isporuči ali i on je žrtva nepravičnog sistema. Ratni veteran sa PTSP poremećajem samo je još jedna od neupotrebljivih mašina za ubijanje, zastarjelih instrumenata ratne industrije koji na svojoj koži osjeća sve nepravednosti sistema, iako je za državu i vjeru dao sve, uključujući i svoj razum.
Zatucane religijske dogme i patrijarhalnost društva ostaju teško breme, ali i jedina utjeha za najugroženije grupe, siromašne i neobrazne. Kroz istoriju se pokazala velika manipalucija onima koji su u vjeri pokušali da nađu utjehu. Na povratku za Teheran nakon riješenog slučaja hrabra novinarka pregledava snimke na kojima Ali rekonstruiše očeva ubistva prepun ponosa. Morbidna stvarnost je da se istorija ponavlja i najveći strahovi jedne zajednice da među njima hara serijski ubica sa sopstvenim moralnim kompasom su mučna realnost.
filmaginacija.blog 