Bračni par pronalazi sve manje vremena koje provode zajedno, a to najbolje osjeća i njihova usvojena ćerka Mika. Za Miku koja je kineskog porijekla nabavili su technosapiena Yanga – biće sa vještačkom inteligencijom koje služi da pomogne djevojčici prilikom odrastanja i da prihvati svoje azijsko nasleđe. Kvar na androidu dovodi do njegovog potpunog gašenja što djevojčicu čini očajnom i glava porodice Jake pokušava da popravi porodičnog asistenta koji ima toliku razvijenu svijet da ga posmatraju kao punopravnog člana porodice. Nije problem ponovo pronaći novog asistenta ako bi direktno ponijeli stari model u fabriku; međutim, tamo bi mu reciklirali djelove i obrisali sjećanja i od drage osobe napravili novog androida koji nije njihova porodica.
Jake luta kroz svijet majstora da bi pokušao da popravi Yanga ali svaki njegov trud je bezuspješan. Nezakonito je petljati oko memorije tih robota ali uprkos tome jedan od inžinjera dolazi do memorijske kartice sa Yangovim sjećanjima. Uz pomoć ljubazne naučnice koja je posvetila život izučavanju vještačke inteligencije Jake ima pristup slikama iz glave trajno pokvarenog robota. U sjećanjima vidi nepoznatu djevojku pa počinje da preispituje svijest ovog androida. Sjećanja su lična i odišu najčistijim osjećanjima iako roboti naravno, nisu programirani da išta osjećaju.
Lični problemi koje među sobom imaju supružnici nikada ne dovode u pitanje čistotu osjećanja prema Yangu – On je njihova porodica i to se ne spori ni u jednom trenutku. Preživljavajući njegove uspomene i sami se prisjećaju divnih trenutaka sa voljenom osobom, tako da priča o kvaru robota postaje analiza smrtnosti i pogleda na prolaznost života. Osjećaje koje ljudi tako sebično smatraju karakterističnim samo za sebe mogu da posjeduju i mašina stvorene za učenje. Tehno-genetski inženjering je neistražena teritorija i za one koji se bave njegovim izučavanjem pa ne iznenađuju nova otkrića do kojih dovodi lična porodična tragedija.
Misaoni proces je toliko prirodna stvar androidu da ne preispituje svoju egzistenciju nego svrsishodnost svojih saznanja. Razgovor o filozofiji čaja u kojem mu Jake pojašnjava svoju strast ka biljnom napitku predstavlja ultimativno vezivanje među osobama kroz filozofski pogled na svijet. Percepcija trenutka je jednako intimna i subjektivna kao i sila gubitka člana porodice koja razori unutrašnji svijet pojedinca. Kroz lijepa sjećanja drage osobe nastavljaju da žive a Yangova memorija omogućava članovima porodice da se oproste sa njim i pomire sa neizmjernim gubitkom.
Sjećanja su pohranjena u virtuelnom prostoru nalik na univerzum i svitkaju u tami poput zvijezda na vedrom nebu. U jednom od njih Jake pronalazi pjesmu sa koncerta na koji je Yang bio a da on to nije znao i to je upravo numera izmišljenog benda iz All About Lily Chou u kojem je naglasak na postojanju zvuka u etru koji nas povezuje i ispunjava. Upravo u trenucima prelistavanja snimljenih video zapisa iz svijesti robota junak se poistovjećuje sa njim uz sveprisutni osjećaj zahvalnosti zbog ukazane prilike da zajednički provedu malobrojne trenutke u ovom svijetu.
Naslov crpi inspiraciju iz istoimene priče objavljene u Children of the New World, zbirci kratkih naučnofantastičnih priča Alexander Weinsteina, što ne sprječava reditelja da kreativno odstupi od priče o gubitku i netrepeljivosti prema drugim rasama, androidima i klonovima. Snažni pečat reditelja se najbolje osjeća kroz povezivanje filmskih svjetova kada junak objašnjava fasciniranost ispijanjem čajeva prepričavajući All in This Tea još potvrdu snažne uzajamne privlačnosti spiritualnih kinematografskih univerzuma. Prikazana budućnost dokazuje nesporni tehnološki napredak nauštrb gubitka ljudskosti a osjećanja pojedinca jedini konci koji predstavljaju vezu sa znanom civilizacijom.
filmaginacija.blog 