Zemlje sovjetskog bloka i/ili komunističkog uređenja jednako prolaze kroz mukotrpan tranzicioni proces ka zapadnim vrijednostima i svugdje su problemi isti: korumpirani političari, siromaštvo, porast kriminala, ubrzan rast građevinske industrije i privatizacija nam nisu nepoznanica upravo zato što smo i mi istom sosu od raspada zajedničke države. Nagli upliv svega što je bilo blokirano gvozdenom zavjesom se pokazuje kao previše za do tada potisnutu slobodnu misao mladih individua. Sa posljedicama prevelikih sloboda se suočavaju i dva junaka spojena porodičnom vezom u čiji svijet smo zavirili i iz prve ruke doživjeli život na ulicama bugarske metropole.
Pratimo Itsa, starijeg školovanog umjetnika koji u zanatskoj radionici zarađuje za stan i alkohol dok čeka metadonsku terapiju. Iako Itso ima djevojku nije u srećnoj vezi jer ne obraća puno pažnje na nju a svaku priliku koristi da joj stavi do znanja da je nebitna u njegovom životu. Ravnodušnost talentovanog neostvarenog umjetnika proizilazi kao nus pojava snažne terapije za odvikavanje od droga a nesređeni momak ima problem da pronađe ono što će da ga razdrma i pokrene na djelovanje.
Mlađi Georgi dane provodi sa bandom ekstremnih desničara – neo nacista jer koristi svaku priliku da je van kuće daleko od svoga oca i mlađe maćehe. Mladić pokušava da stekne reputaciju među delikventima tako što fizički napadaju turiste iz Turske i praveći huliganske ispade za interese prevrtljivih političara. Itso spašava jadnu djevojku Isil i njene roditelje od težih batina i tu razmjenjuju pogled kada se priče glavnih junaka prepliću otkrivaju njihovu krvnu povezanost. Dvoje braće je rastavio život i majkin odlazak od kuće; zajedno provode vrijeme gledajući kako im se grad mijenja na oči dok oni pokušavaju da opstanu na njegovom opasnom pločniku prepunom zamki i iskušenja.
Veza sa turistkinjom Isil je ono što treba depresivnom liječenom narkomanu jer ga izmješta iz zone komfora pa čak uz jezičku barijeru ne može da porekne privlačnost koju osjeća prema djevojci. Predrasude i uzak pogled na svijet, međutim, još jednom odnose pobjedu kada roditelji zabrane djeci da se gleda sa ‘tim Bugarima’. Svako je rasista u ovom svijetu prepunom uzajamne netrepeljivosti a visoku cijenu plaćaju mlade generacije. Dokle god postoji iskra volje za borbom i vjerom u bolje sjutra postoji i nada za izlazak na pravi put u Dolini Sijenki. Sva bezpomoćnost pod teretom sistema najbolje je oslikana u sceni gdje Itso otvara dušu svom psihijatru koji nema ništa da mu ponudi kao odgovor na duboka filozofska promišljanja do kojih doktorov um još nije ni dosegao.
Reditelj Kamen Kalev bio je inspirisan životom svog prijatelja Itsa pa je njegovu priču pretvorio u egzistencijalnu drama koja je prepuna socijalnog realizma i težine svijeta u kojem se treba izboriti za svoj jedinstveni doprinos. Mladi nesrećni umjetnik je, nažalost, umro prije premijere filma od prekomjerne doze tako da se nad optimističnim rediteljivim krajem nadvila sijenke tragedije. Neko ima sreće da se iščupa iz kandži društvenih prilika a neko živ splamti od želje za boljitkom. Iskrenost bola i čistota umjetničkog izraza tragično stradalog glavnog junaka umnogostručuje rediteljeve napore i poentu koju je želio da pokaže – Itso je genije, dijamant u blatu ali nije jedini na džinovskom igralištu zvanom Nerazvijeni Istok.
filmaginacija.blog 