Iz pera Daniela Clowesa dolazi intimna, satirična priča o dvije ekscentrične tinejdžerke i njihovom ljetu ispunjenom dokolicom u predgrađu Los Angelesa. Strip umjetnik je sarađivao i na scenariju za igrani film sa rediteljem Terry Zwigoffom. Izbor Zwigoffa da režira stripovsku polubiografsku priču o odrastanju je bila pun pogodak, imajući u vidu rediteljevo poznavanje devete umjetnosti kroz blisko prijateljstvo sa najvećim strip stvaraocem XX vijeka u SAD Robertom Crumbom. Sve kockice su se sklopile i nakon savršenog kastinga stekli su se uslovi za snimanje najuspješnije stripovske ekranizacije ikada do tada.
Enid Coleslaw (anagram od imena strip autora Daniel Clowesa) tokom ljeta mora na popravni iz Umjetnosti ukoliko želi da maturira. Prijateljica Rebecca djeluje odlučno da nađe stan i konačno napravi važan iskorak sa drugaricom o kojem maštaju još od osnovne škole. Njihovi dani su ispunjeni uobičajenom tinejdžerskom razonodom – pljuvanjem svakoga i svačega uz obilne donose uvrledljivih ciničnih komentara. Lutaju svojim predgrađem u nedođiji okruženi mještanima koji su u njihovim očima čudaci, luzeri i ljudi dostojni prezira. Takvo mjesto je premalo za svijet prilika koji se otvara pred ljudima koji su na početku života u svijetu odraslih. U mladosti je najteže donijeti odluku o izboru karijere i biti pragmatičan kada ni sami ne znamo šta želimo, a kamoli od čega zarađivati sopstveni novac i plaćati troškove.
Enid prolazi kroz formativnu metamorfozu u odraslu osobu, sve oko nje se drastično mijenja a ona nije spremna za promjenu – trenutak napuštanja porodičnog doma se primiče a ona nema nikakvu ambiciju da se pokrene i nešto preduzme vezano za svoju budućnost. Tinejdžerskoj sklonosti negativnim stavovima suprostavlja se otrežnjujuća realnost prostih životnih aksioma i mora da nauči da prihvati i balansira oboje. Djetinje šale i nezreli pogledi na svijet predstavljaju način na koji odbija da se pomiri da su stvari u njenim rukama i da postaje gospodarica svoje sudbine.
Kreativno preisputuje svoje stvaralaštvo nakon što joj profesorica skrene pažnju da strip nije duboka umjetnost čime se jasno vide muke sa kojim se Daniel Clowes suočavao u potrazi za svojim originalnim umjetničkim glasom. Cijeli život na tinejdžerki je da se prilagođava željama roditelja, nastavnika, pa i prijatelja, što je, razumljivo izavalo buntovnički, kontrašku prirodu. Dvije drugarice su otpadnice, svjesno samoizopštene iz zajednice. Pripadnost masi nije odlike slobodne misli pa djevojke, a naročito Enid, moraju da zauzdaju svoju namćorastu prirodu.
Kada naiđe na Seymora, sredovječnog gubitnika, kolekcionara starih ploča Enid prvo iz šale, onda iz radoznalosti i zainteresovanosti stupa u platonski odnos sa njim. Trenuci utjehe i stabilnosti koji pružaju jedno drugom je neodrživ osim zbog razlike u godinama, ali ih spaja ljubav prema zajedničkim interesovanjima. Moglo bi se reći da junakinja vidi sebe u Seymouru što je u prvu ruku privuklo, a nakon zadovoljenja ženskog osvajačkog nagona i odbilo. Steve Buscemi je toliko bio uznemiren likom koji je tumačio da se odmah presvlačio i mijenjao izgled u odnosu na kancelarijskog štrebera neuspješnog u ljubavi.
Svijet duhova iz naslova je idealizovana vizija svijeta subjektivnih percepcija, nestvaran prostor kreiran a prožet negativnivnim i nesigurnim stavovima proisteklim iz frustracije ličnim nedostacima. Samo upuštanje u stvarni život je izlaz a taj korak je najteže načiniti, bilo odrasloj osobi sa formiranim navikama, bilo tinejdžerki koja traži svoj poziv i stazu kojom hoda. Neprijatne situacije i duge ćutnje u njima zasmijavaju gledaoca, a nelagoda izazvana brojnim frikovima koji čine dio američkog sna je još jedan od načina tumačenja spomenutih duhova – stvarni svijet je mjesto gdje svako sebično luta u svojoj potrazi za nečim posebnim uz puku borbu za egzistenciju u stvarnom svijetu.
filmaginacija.blog 