Na talasu new age Hollywooda koji je težio ka depikciji realističnih junaka, predstavnika običnog čovjeka iz naroda Robert Altman pripovijeda priču o osvajanju Zapada bez kauboja i indijanaca. John ‘Pudgy’ McCabe (Beatty) je snalažljivi prevarant koji zna kako da se domogne novce koristeći ljudske slabosti (gluposti) i gradi imperiju u nepristupačnim šumama američkog Srednjeg Zapada.
Pomjeranje granice doseljenika od istoka ka zapadu je bolan i proces koji je u kolektivnoj svijesti američkog naroda idealizovan a realnost je naravno mnogo surovija i suprotna maštarijama ljudi koji su se doselili i drugu šansu pronašli u Novom Svijetu, hiljadama kilometara od rodne grude. Rudarski grad sa tek nekoliko straćara koje služe kao bar i spavaonica je savršena meta sa lutajućeg putnika kojeg plati reputacija opakog revolveraša.
Titularni junak vidi priliku za lakom zaradom među muškarcima tako što otkupljuje prostitutke i dovodi u svoj nezavršeni salun. Brzo sticanje zarade otvara novu priliku kada sa svojim djevojkama dođe profesionalna vlasnica bordela sa britanskim akcentomkoja je i sama prostitutka Mrs Miller (Christie). Pažljivi posmatrač uočava sličnosti sa Mrs Miller i Defoovom Maude Flanders koja je nakon razvratnog života u Engleskoj osuđena da služi kaznu u SAD-u.
Ideja za biznis je jednostavna: Mrs Miller zna sve o poslu i vođenju bordela, a na McCabeu je da uloži novac i pokupi čistu zaradu od neminovnog dobitka. Prelomni trenutak je odbijanje McCabea da proda biznis velikoj rudarskoj kompaniji koja takve probleme rješava olovom i tu tek postajemo svjesni da se nalazimo na Divljem Zapadu, jer plaćenik se namjerio na Johna koji opijen moći nije shvatio kakvu je priliku propustio. Romansa koja se nagovještava nikada se ne ostvaruje iako ljubavnici provode dosta vremena zajedno u krevetu. John je zauzet opijanjem i kartanjem a Constance svoj poziv shvata veoma ozbiljno i sama je dio ponude u kući zabave. Osjećanja koja evidentno postoje su uvijek iskrena, jednostana i bez mnogo očekivanja.
Reditelj prikazuje beskopromisnu sliku društva toga vremena bez uljepšavanja. Melanholični likovi koji svjedoće neizbježnoj prolaznosti vremena i postepenom propadanu suprotni su idealiazivanoj slici Divljeg zapada. Svijet bez civilizacije je nemilosrdan kao i ljudi koji u njemu bivstvuju pa vulgarni radnici ni ne znaju za bolje. Djevojke nikada ne preispituju moralnost svog poziva i svako zna svoju poziciju u situaciju do uključenja velike korporacije koje su unosnu priliku za zaradom zgrabile objeručke. Novac, moć i korupcija igraju veliku ulogu u miješanju ključalog lonca koje za rezultat ima stvaranje najveće nacije na svijetu.
Originalne pjesme koje potpisuje Leonard Cohen savršeno se uklapaju u impozantne prizore netaknute divljine koju su zaticali prvi doseljenici. Tek u uzbudljivoj završnici dolazi do neizbježnog oružanog obračuna sa tragičnim ishodom i hladnom, servilnom porukom da život nastavlja i mimo svijeta titularnih junaka. Izostanak srećnog kraja se uklapa u sivilo ovog neukroćenog terena na kojem se ljudi bore za svoje mjesto pod Suncem u netipičnoj vestern egzistencijalnoj drami sa sjajnom glumačkom postavkom (Julie Christie je nominovana za oskara za glavnu žensku ulogu) i zapanjujućim vizuelnim identitetitom, oličenjem svega što savremeni film Novog Holivuda treba da predstavlja.
filmaginacija.blog 