Summer of Sam (1997)

Proslavljeni novinar govori o aktuelnom razvoju New Yorka kojem svjedoči nakon teških godina borbe sa kriminalom. Jedno ljeto se naročito istaklo – 1977. grad koji ne spava je strijepio od serijskog ubice ubice poznatog kao Caliber Killer, zato što je svoje žrtve prostreljivao magnunom .44. Osam miliona stanovnika ne osjeća se sigurno na ulicama dok ubica ubija iz blizine. Svi mediji bruje o lovu na ubicu, a veliki poznavalac njujorških prilika Spike Lee uvodi u priču obične ljude i dočarava njihove unutrašnje borbe tokom nemilih događaja.

Vinnie ima bračnih problema i rješenje traži u krevetu sa svakom drugom ženom, uključujući i supruginu rođaku. To što je umalo izbjegao neuračunljivog, iziritiranog ubicu tumači kao signal od Boga, ali previše voli sebe i svoj stil života da bi išta promijenio. U kraju stoji sa momcima koji nemaju pametnija posla od dilovanja na ćošku i razglabanja o aktuelnostima koje potresaju društvo. Stereotip tipične italijanske četvri razbija Vinnijev dobar prijatelj Richard koji je oduševljen pank kulturom i londonskom scenom. Upravo različitost čini da Richard štrči iz sredine – pozitivno, tako što privuče Ruby sa kojom se upušta u iskrenu ljubavnu vezu uprkos njenoj reputaciji i negativno, kada privlači pažnju ekscentričnim izgledom i društveno neprihvatljivim ponašanjem.

U noćnim klupskim izlascima reditelj nas upoznaje sa raskošnim noćnim životom New Yorka – od disko podijuma, preko svingerskih klubova do tvrodkornih pank svirki. Sve te ljude ujedinjava strah od ubice koji upravo ordinira noću i upropaštava neponovljivi provod. Toliko je uzdrman osjećaj sigurnosti da se u potragu za ubicom uključuju i lokalni gangsteri. Poruka koju ostavlja ubica je duboko uznemirijuća, a tenzija povećana nesnovnom vrućinom neizdrživa, i svi su svjesni da je tačka pucanja jako blizu. Naviknutost na život u gradskoj džungli donijela je stanovnicima svjesnost da je dovoljna jedna iskra da sve plane, a napetosti ne nedostaje – od borbe za poslom i pukim preživljavanjem do obezbjeđenja egzistencije ili zadovoljenja sekundarnih potreba.

Prirodni razgovori i situacije u kojima Spike Lee smješta svoje junake su urnebesno komične, pa iako priča uvijek izuzetno ozbiljno tretira temu lova na serijskog ubicu i istinsku prestrašenost potencijalnih žrtava, nemoguće je ne smijati se replikama istinskih njujorčana, koji u svojoj buci, bahatosti i oholosti savršeno dočaravaju okrutne uslove za opstanak u centru civilizovanog univerzuma. Glumačka postava je krcata poznatih lica, bilo da se pojave u par scena ili u nosećim ulogama.

Direktor fotografije Dario Miranda vjerodostojno dočarava vruću, zagušljivu atmosferu ljeta ’77 upotrebom širokougaonih sočiva i jarkih zlatno-narandžastih tonova. Zvuci starih limenih automobila i stalno drndanje motora, upareni s rezovima koji prelaze iz bučnog u mirni kadar, stvaraju itekako realistični osjećaj betonske džungle. Dinamični kadrovi u ruci prate Vinijeve nesigurne korake kroz uske uličice, dok statični, mirni kadar dočarava usamljenost Ruby i Richarda u njihovim rijetkim trenucima mira. Kraktim rezovima izmjenjuju se prizori svakodnevice i nasilja što umnožava šokantni efekat – idilični porodični obroci prekinuti su sumornim izvještajima o stradalima odjekom, podsjećajući da je granica između normalnog i horora jednom već presječena.

Pravi “Son of Sam” – David Berkowitz – bio je serijski ubica čija su se zlodjela nizala od jula 1976. do juna 1977. i paralizovala čitav grad. Njegova brutalna taktika – ispaljivanje .44 magnuma u pravcu automobila – izazvala je paniku u svim njujorškim kvartovima, naročito u Queensu i Brooklynu. Istovremeno, grad je tonuo pod teretom ekonomske krize: opadajuće industrijske grane, visoka nezaposlenost i sve veći jaz između bogatog Manhattana i siromašnijih predgrađa stvorili su savršenu oluju straha i bijesa. Spike Li koristi ovaj mračni istorijski okvir ne samo da pojača napetost, već i da pokaže kako društvene nepravde i nejednakosti hrane kolektivnu paranoju i međusobnu nepovjerljivost.

Leave a comment