Rimejci postojećih evropskih ideja su uvijek problematični, ne zbog manjka kvaliteta već realnog pitanja – šta novi materijal može da dobije anglikanizacijom? Da li ponovo ispričanom pričom,osim dostupnosti širem auditorijumu, postoji neka veća svrha koja može opravdati prilagođavanje prelijenoj publici nevoljnoj da čita titlove? Brojni naslovi su samo puke rekonstrukcije originala od početka do kraja: tako Nueve Reinas, Funny Games i Let the Right One In ostaju primjeri potpuno suvisle ekranizacije. Primjer malenog nezavisnog islandskog filma Hafsteinn Gunnar Sigurðssona je drugačiji, zato što David Gordon Green uslišuje originalnu ideju i dodaje jedinstvene detalje koji čitavu priču izdižu na veći nivo.

Dva sezonska radnika održavanja Puteva Islanda u potpunoj osami iscrtavaju isprekidane linije na cesti usled ostrvske nedođije. Finboggi, stariji i sposobniji od dvojice odgovara na pismo vjerenice koja živi u Beču. Sezonski posao je savršena prilika za bijeg od napornog rada u inostranstvu koji je doveo do pretjeranog zamora i problema između njega i njegove partnerke. Iz odgovora zaključujemo da je drugi mladić Alfred, razmaženi nesposobnjaković konstatno opsjednut prljavim mislima, brat od Finboggijeve vjerenice kojeg je zaposlio kao uslugu djevojci.

Junaci imaju drastično različite poglede na svijet: Finnbogi traži oporavak u rodnoj zemlji na poslu koji ga zadovoljava dok se priprema za povratak u Austriju, dok Alfred jedva čeka vikende da bi ispraznio nagomilanu neiskanalisanu energiju. Monotoniju posla u savršeno harmoničnom pejzažu vulkanskog ostrva na sjeveru Evrope razbija prolaznik vozač kamiona, koji srdačno dijeli osvježavajuće napitke sa radnicima koji čine puteve njihove zemlje boljim.

Sav trud i rad na sebi pada u vodu kada vjerenica raskine preko pisma sa jednim, a drugi ne zadovolji svoje nagone tokom vikenda na način na koji je zamislio. Nakon neizbježnog sukobljavanja suprostavljenih karaktera dolazi do oslobađajućeg pražnjenja u kojem muškarci pokazuju svoju pravu prirodu. Uz malo alkohola i neizbježno pijano kreveljenje nema toga što se ne može zaboraviti i preboljeti. Zajedno odlaze na žurku na otvorenom u potrazi za ženama na koje vrijedi trošiti teško zarađeni novac.
Tema izolacije u skandinavskoj kinematografiji nije ni novost ni neistraženi teren. Mnogo je lakše kontekstualizovati i zamisliti sezonski posao radnika u dijaspori nego poistovjetiti se motivacijom David Gordon Greenovih junaka u verziji na kojoj je sarađivao i Sigurðsson. Izmještanje maltene identične priče na američki kontinent iziskivalo je adaptiranje izolacije drugačijim uslovima, pa su za tako nešto savršeno poslužili požari u Teksasu krajem 80-ih. Ogroman broj uništenih domova i nemjerljiva materijalna šteta kako prirodnim bogatstvima tako i infrastrukuri primjer je za pokazivanje prepoznatljivog američkog pionirskog duha i neizbježnog zajedništva koje se krije iza zvijezdi i pruga.

Paul Ruddov lik stariji muškarac ima naznake psihičke uznemirenosti, naglašene sitnim detaljima kao što su učenje njemačkog jezika za odlazak u inostranstvo. Ko bi pri čistoj svijesti želio da pođe iz kolijevke moderne civilizacije na vrhuncu dvadesetog vijeka? Alvin je dovoljno psihički uznemiren da je pobjegao u zabiti Teksasa i markira puteve u područjima zahvaćenog požarom. Nagovještaj prepisane terapije nadvija sijenku psihičke bolesti nad komičnim ali u prirodi potpuno adaptiranim junakom.

Njegovo predavanje nesebičnom radu je znatno humanije od Finboggijevog bijega iz stvarnosti. I jedan i drugi vješto izbjegavaju da se nose sa odgovornosti i suživotu sa partnerkom. Lance sa Emilom Hirschom dobija veću dubinu zato što je Hirsch uspio da uvjerljivo oživi napaljenog zgubidana koji nikada ni za šta nije preuzeo odgovornost u životu. Nota tupavosti indolentnog mladića je podvučena i u originalu, pa nije sramota ni priznati da je Hirscheva glumačka paleta šira od islandskog kolege.

Osim temeljnije karakterizacije u američkoj verziji primjetna je još jedna stvar izostavljena iz skandinavskog starijeg brata – regenerativno svojstvo prirode. Islandskim ljepotama teško je iskontrirati i ogromnoj zemlji bogatoj prirodnim bogatstvima kao što je SAD. Ali kvaka je u prikazivanju potentnosti regenerativnog svojstva Majke Prirode – Recikliranje nutrijenata, odnosno djelimično spaljivanje organske materije oslobađa prirodne element kao što su kiseonik, fosfor i kalijum, što doprinosi regeneraciji biljaka. Zagrijavanje otpornijih mikroorganizama donosi do mineralizaciji organske materije i ubrzava se formiranje hranljivih sastrojaka. Uklanjanje biljne mase dovodi do poboljšanja filtracije vode i prozračivanja tla, što stvara bolje uslove za ponovno uspostavljanje vegetacije. Požar može djelovati kao i okidač za regeneraciju biljaka sa sjemenom prilagođenim visokim temperaturama. Sve ovo je inkorporirano u mikrokosmos dva nesavršena muškarca mučena sopstvenim problemima, a ujedno i reflektuje njihov unutrašnji preporod.

Kada je u pitanju kovanica bromance – David Gordon Green se zlatnim slovima upisao u kanon predstavivši odnos dilera trave i mušterije James Franca i Seth Rogena. Ljubav koja se rađa između dva duvača različitih karaktera je jedan od legendarnih bratsko drugarskih odnosa. Ključ je u muškoj prostodušnosti – za sreću je dovoljno malo alkohola, pokoji prdež i priča o seksualnim poduhvatima prošlosti i budućnosti. I prijateljstvo između Ruddovog i Hirschovog lika se neosjetno uvlači pod kožu gledaocima, čime još jednom potvrđuje dokazanu klasu u komediji.

Iz dobrog djela kakav je njihov nezahvalni posao pomažu oporavku čitavog jednog kraja koji je progutao požar. Jasnija je i metafora sa bolje razrađenom gospođom koja izlazi iz kamiona. Alvin se upozna sa njom a to nije ni bio dio scenarija – na području snimanja su vidjeli gospođu koja nije profesionalna glumica kako češlja spaljene ostatke svog doma i zamolili su je da pred kamerama sa njima podijeli svoju priču. Upravo ta gospođa služi i kao pokazatelj momcima da se nalaze na pravom putu iako su trenutno izgubljeni i opterećeni svojim problemima.