Usnulog mladića na plaži posmatra djevojka izašla iz mora, a u njegovom snu saznajemo da se radi o Jeannie – zajedno su kao djeca pronašli kornjačino jaje i proveli zajedno nezaboravne trenutke sve dok ona nije otplivala ka otvorenom sa već tada ogromnom životinjom. Nejasne slike prekida buđenje i čini se da je Magnus uvjeren u stvarnost poznanstva sa misterioznom djevojkom.
Povratak ostrvu za Magnusa predstavlja suočavanje se neosvješćenim događajima koji su mu obilježili mladost. Nakon prerane smrti roditelja, jednako nejasne kao i san o djevojci i kornjači, bio je na psihijatrijskoj njezi i spas tražio po hipi komunama i religioznim organizacijama. Ništa od toga mu nije donijelo zadovoljenje i sada sa starim porodičnim prijateljem Ericom i Dr. Paulisom pomaže njihovom pomorskom istraživanju fenomena gigantizma kod životinja. Tu konačno mistična priča dobija utemeljenje u stvarnosti i po prvi put ne sumnjamo u razum neuračunljivog naratora.
Magnus je oličenje buntovničke mladosti koja ima problema da se prilagodi u modernom razvijajućem svijetu, a suočavanje sa psihičkim problemima predstavlja iskorak u odnosu na prethodne generacije. Njegova svjesna želja da utone u dubine podsvijesti prikazana je naspram naučno analitičnog pristupa nepoznatim fenomenima. Okeanske dubine su uprkos brojnim tehnološkim napravama neistraženije područje nego univerzum.
Neosvjetljena golema vodena površina kojom junaci rone zaista je simbol podsvijesti u kojoj se traže svi akteri ove priče, ne samo Magnus. Legenda o nesrećnoj Jeannie govori o njenoj spremnosti da nastavi život uprkos vremenskoj nepogodi u kojoj joj se zadesio brod, nije marila ni za koga drugoga i ponudila je morskom demonu sve za spasenje. Cijena koju plaća je ogromna, osuđena je na vječno lutanje i ona je poslednja osoba koju davljenici vide prije nego što ispuste dušu. Susret sa Magnusom mnogo je više od slučajnosti – iako dolaze iz različitih generacije Jeannie dobija šansu da kroz uznemirenog mladića pronađe spokoj koji će joj umiriti dušu.
Motivacija naučnika Dr. Paulisa i Erica je nešto drugačija – dok stariji stručnjak u životinjama sa gigantizmom vidi priliku da ih izučava za dobrobit nauke a dobrodušni, simpatični Eric obolijeva od sindroma proganjanja, primalnog ljudskog nagona da dominira svim živim stvorovima. Neman koju jure nema nikakvih destruktivnih sklonosti niti traži frontalni sukob. Magnus je ključ za razrješenje misterije u vezi djevojke i kornjače – spreman je da nastavi dalje tek kada dobije zadovoljavajuće razrješenje i sebi potvrdu da nije šenuo s uma.
Nekada filmski elementi nisu na zadovoljavajućem nivou u ovoj originalnoj ali niskobudžetnoj priči TV produkcije. Uvjerljivost priče je pojačana snažnim mističnim prirodnim silama okeana a suprostavljene krajnosti legende i egzaktnost nauke se prepliću i gube u morskim dubinama. Reditelj Tsugunobu Kotani je fasciniran praistorijskim životinjama, što se može zaključiti po njegovoj filmografiji – ovdje mu polazi od ruke da kreira avanturističku fantaziju sa elementima romanse. Koscenarista se zaista nakon snimanja filma preselio na Bermudska ostrva i živio tamo do kraja života. Osim jarkih ljetnjih tonova i velikog plavetnila okeana upečatljiva je i naslovna tema Jeannie nabijena snažnim osjećanjima koje pojašnjavaju motivaciju glavnog junaka:
Jennie
Is she a poem of the sea?
A sailor’s reverie?
A shadow of the deep?
Jennie
And if I doubt that she is real
Than what is it I feel?
That makes me so in love
Jennie
Have I imagined holding her?
Was it a dream my loving her?
Still feel the warmth of kissing her
I’ll spend my lifetime missing her
Jennie
Is she a poem of the sea?
A sailor’s reverie?
A shadow of the deep?
Jennie
And if I doubt that she is real
Than what is it I feel?
That makes me so in love
Jennie
filmaginacija.blog 