The Trap (1966)

Traperi su lovci francuskog porijekla koji su pomoću zamki hvatali životinje i prodavali im kože. Kretali su se zajedno sa granicom ka zapadu i sjeveru a krajem XIX vijeka su nastanili područja Aljaske i Sjeverne Kanade (Britanska Kolumbija) jer su bijela krzna polarnih životinja skuplje plaćena. Zamkama su se služili jer vatreno oružje u to vrijeme nije bilo pouzdano. 

Jean LaBete (Oliver Reed) je nakon uspješne sezone lova došao da unovči svoja krzna u skromnoj naseobini, centru trgovine pokraj vode. Među ljudima život se odvija uz uobičajenu gradsku vrevu, a jedina atrakcija je parobrod sa ženama, zatvorenicama koje kapetan broda jednom godišnje dovozi i prodaje radnicima koji kupuju sebi nevjeste na aukciji. Sramota civilizacije se ne može sakriti ni u ovom netaknutom kutku prirode. LaBete prodaje krzna trgovcu i  od njega uzima novac ostavivši ga bez prihoda. Revoltirana trgovčeva žena nudi LaBetu za isti novac djevojku Eve, koju je njen muž pronašao i a koja je ostala nijema nakon što su joj indijanci pobili porodicu. Nijema, nevina a nije zatvorenica, jednom riječju ‘roba’ kvalitetnija od kapetanovih zatočenica.

Za Evie je zajednički život u početku noćna mora jer je LaBete neotesani i nezauzadni divljak bez manira u kolibi se naliva rumom i dane provodi u šumi postavljajući zamke. Često u dugim kadrovima vidimo samo Jeana ili njih dvoje nasuprot netaknutoj prirodi i dužina putovanja Jeana na početku i zajedničkog povratka potvrđuje osjećaj izolovanosti. Čovjek sa svojim požudama i spletkarenjem djeluje ništavno naspram impozantosti sjevernoameričke divljine. 

Provodeći vrijeme zajedno počinju među njima da se rađaju nježna osjećanja a naročito kada je Jean brani od prevrtljivih Indijanaca koji su im cijelo vrijeme na tragu. Uprkos divljini koja ih okružuje osjeća se sigurnom sve do momenta tragičnog susreta sa čoporom vukova u kojem Jean biva teško povrijeđen. Bezuspješno Evie danima hoda za pomoć jer će ipak morati sama da mu amputira nogu. Kada se dovoljno oporavio da stane na noge Evie se vraća u civilizaciju ali shvata da sreću može pronaći samo u straćari sa sirovim čovjekom velikog srca.

Avanturistička priča o trijumfu čovjeka nad prirodom nošena maestralnim izvedbama Olivera Reeda i Rite Tushingham. Oliver je u ranoj fazi karijere silovit i glasan, uvjerljiv kao u divljini odgojeni traper dok Rita bez riječi teksta nam prikazuje paletu emocija istraumirane djevojke dovedene u bezizlaznu situaciju. Jednom prilikom je za Ritu glumac izjavio da je najljepša Engleskinja klasične ljepota i da ima oči u čijoj bi dubini plivao i hemija među njima je nesporna. Odnos oscilira od brutalnih fizičkih okršaja do mirnih trenutaka večernjeg spokoja pokraj vatre. Uz minimalistički scenario uspješna je i razrada likova. Dugi prikazi prirode kao direktnog učesnika, kao simbola prolaznosti vremena praćeni originalnom atmosferičnom orkestarskom muzikom nas izmještaju nas u ove hladne, zabite predjele. U harmoničnom okruženju i sama Evie nalazi svoj unutrašnji mir u ovoj, na prvi pogled bespoštednoj sredini. Na kraju uvidi da gruba spoljašnjost ovoga svijeta, kao i primitivna fasada trapera kriju iskonsku ljepotu prirode i iskrenost duše.

Režiser odlično balansira ljubavnu dramu neobičnih likova sa uzbudljivom pričom o preživljavanju od koje ostajemo bez daha. Film je sniman na autentičnim lokacijama u  okolini Vankuvera i u Škotskoj. Kinematografija i scene borbe protiv vukova su upečatljivi kao i  obično jednostavno probijanje do izolovane kolibe na kraju svijeta. Uz sve to odjekuje i pjesma trapera simboličnog imena prevednog sa francuskog – Zvijer (LaBete):

When I’m a man, I’ll take me a wife; 

We’ll live in a house on the hill, the hill; 

With carriage and horses all white, all white; 

And she shall have diamonds and pearls, and pearls; 

And she shall have diamonds and pearls.