Krajem XX vijeka odrasli muškarac iz radničke klase Tom shvata da život nije onakakav kako ga je zamišljao i da se pretvorio u ‘običnu’ osobu, što naravno vrijeđa njegovu ženu Maggie, naročito imajući u vidu da čekaju drugo dijete, na Tomovo razočarenje jer je taman našao prostora za svoj gitarski bend, dok dječak Jake razgovara sa nevidiljivom prijateljicom. Idealna porodica Poljaka u mirnom kraju Chicaga pronalazi razumijevanje u usko povezanoj lokalnoj zajednici.
Nasuprot skeptičnom i prizemljenom glavnom junaku nalazi se Lisa, sestra od Maggie koja zastupa otvoreni pogled na svijet i živi razuzdanim stilom života otvoreno kritikujući Tomovu neposvećenost i nedostatak vjere u nešto više od ovozemaljskog. Nakon pijane rasprave Tom pristaje da ga Lisa, inače amaterka psihološkinja, hipnotiše pred društvom. Košmar iz kojeg se budi je stvaran i Tom počinje da vidi djevojku, a ključ misterije je, naravno, klinac koji i zna ime djevojka i može da čuje glasove.
Vrata koja je Lisa otvorila u glavi Toma ga čine otvorenim za nepojmljiva iskustva koja je teško objasniti riječima naročito nekome kao što je on. Žena posmatra kako mu se pogoršava stanje dok pokušava da uspostavi kontakt sa djevojkom koja je prijavljena da je nestala prije nekoliko mjeseci. Vizije postaju sve življe dok konačno nakon potpunog nervnog sloma Tom uspijeva da dozna istinu koja ga umalo košta života jer je tragično stradala djevojka žrtva razmaženih bahatih tinejdžera iz kraja. Duh djevojke može spokojno da nastavi ka onom svijetu nakon krvavog obračuna u finalnom činu i otkrivanja okolnosti pod kojim je preminula.
Efekti su za današnje uslove blagi i zastarjeli što ne umanjuje sveopšti dobri utisak. Mnoge horor reference od Shininga preko Changelinga do Curse of the Mummy i Night of the Living Dead na TVu zabaviće horor sladokusce i natjerati da zažmure na scenarijske previde sa bespotrebno komičnim elementima koji, iako su znak vremena u kojem je film nastao, oduzimaju od stvarne jezivosti priče.
Najveći problem sa kojim se ovaj triler sa natprirodnim horor elementima suočava je trenutak u kojem je izašao: objavljen je svega nekoliko nedjelja nakon naslova slične tematike i prvog blockbustera M. Night Shyamalan-a Sixth Sense (1999). Skeptični obožavaoci će možda kao zamjerku pronaći i sličnost sa Kingovim ‘Isijavanjem’ , ali je roman Richard Mathesona nastao 1958. a Kingov klasik 1977 pa je moguće da je poslužio kao inspiracija velikom majstoru horora.
Dvije teme koje dominiraju su izjednačene u svojoj suprotnosti pa imamo mirni kraj bijelaca emigranata koji pokušavaju da održe sliku pristojnog dijela grada dok nasilje vreba na svakom uglu, pa i iz dvorišta najuglednijih predstavnika zatvorenog kruga ljudi. Druga tema je ono što ne možemo da zapazimo običnim čulima već osjećajima, istina koja teži da bude izrečena iako je pažjivo zataškana. Jakeove urođene sposobnosti olakšavaju razrješenje misterije i koliko god bili bića razuma moramo da se pomirimo da postoje stvari koje uopšte ne možemo da pojmimo.
filmaginacija.blog 