Priče o junacima koji se međusobno ne poznaju, a čije se sudbine spletom okolnosti ukrštaju, tokom devedesetih postale su naročito popularan narativni obrazac. Takva struktura pružala je nezavisnim filmadžijama mogućnost da originalnošću scenarija i kreativnim pristupom nadomjeste finansijske manjkavosti, dok su reditelji iz mainstream produkcije mogli da se poigraju formom i izađu iz ustaljenih žanrovskih okvira. Tako su nastali naslovi Pulp Fiction, Go, Swingers, Hard Eight, Things to Do in Denver When You’re Dead, Thursday, Two Days in the Valley, Twenty Bucks, Short Cuts, Smoke, Chain of Desire i Tangerine. Reditelj Jack Beggert koristi jedinstvo vremena i junake razlači kroz nekoliko dana da bi ih doveo do neizbježnog preplitanja.
A.J. i Kayla služe kao vozači pljačkašima koji im otimaju kola i ostavljaju ih sa čivavom koju su iznijeli tokom provale. Od automobila zavise oboje pa se veče pretvara u potragu za kriminalcima. Čovjek koji ih je spojio sa pljačkašima je diler i tabletoman Greg koji ih odvodi do prijatelja Gradya. Grady donosi element paranoje i neizvjesnosti ali razotkriva i Grega kao nepouzdanog saradnika. Kaylin rođendan je sve sem običan a AJ je izgubio torbu sa biznis planom za pokretanje posla sa takosima na istočnoj obali.
Mladi gubitnici se naizgled nikako ne mogu povezati sa Martinom, scenaristom popularnog sitkoma sa pisačkom blokadom, krizom srednjih godina i listom dijagnoza. On pokušava da proda, napiše i režira film i time se otkloni od humora popularnog sitkoma koji ga je učinio poznatim. To je pokušaj da dokaže sebi da još uvijek može da stvara a paralelno sa tim pokušava da protumači san o nepoznatoj djevojci u koju se zaljubljuje. Supruga, kolika god bila podrška, iz Martinovog ugla je samo dio problema. Jednostavno je toliko zaslijepljen željom za dokazivanjem i potvrđivanjem u tako konkurentnom okruženju kao što je holivudsko da potpuno gubi konce razuma.
Meta kontekst daje komični ton Martinovoj vudialenovskoj neurotičnosti i suprostavlja se ozbiljnosti situacije u kojoj su AJ i Kayla. Njima je novac potreban da pobjegnu od stvarnosti zloupotrebom narkotika, potpuno izvan životnih tokova. Martin je toliko dugo nezadovoljan sobom da je zaboravio kako je biti srećan ali je morao da se probudi iz sna u koji je sam sebe uljuljkao. Buđenje je kratko trajalo jer su upravo pljačkaši upali u njegovu kuću i tu se događa tragično preplitanje naizgled nespojivih priča.
Reditelj se pritom ne zadovoljava mehaničkim ukrštanjem sudbina, već koristi različite perspektive da bi postepeno promijenio odnos publike prema likovima i njihovim postupcima. Ono što u jednom trenutku djeluje kao niz nepovezanih okolnosti dobija sasvim drugačiju težinu kada se komadići konačno slože. Humor proizilazi upravo iz sudara karaktera, ambicija i životnih okolnosti, a ne iz potrebe da se svaka situacija pretvori u poentu ili geg. Iako se oslanja na dobro poznatu formulu, priča uspijeva da pronađe dovoljno sopstvenog identiteta da ne ostane samo nostalgično podsjećanje na jednu filmsku eru.
Možda nije riječ o naslovu koji će redefinisati nezavisnu kriminalističku komediju, ali je svakako prijatno podsjećanje na vrijeme kada su se i najobičnije ljudske katastrofe mogle pretvoriti u zanimljivu filmsku slagalicu. Posebno je zabavno kako reditelj dopušta da apsurdnost okolnosti u kojima se junaci nalaze postane pokretač komičnih situacija, bez nepotrebnog objašnjavanja i insistiranja na realizmu. Likovi su dovoljno nesavršeni da njihove odluke istovremeno izazivaju podsmijeh i određenu dozu saosjećanja. Glumačka postava, koja kombinuje poznata imena i manje afirmisane glumce, dodatno doprinosi pristupačnosti filma i omogućava mu da izađe iz okvira usko profilisane nezavisne produkcije.
