Početna egzekucija golim rukama hipi djevojke koju je zaveo Mark ga predstavlja u lošem svijetlu – on je ustvari neostvareni emotivac, jedan od bezbroj promašenih filmskih radnika u Los Angelesu. Početak u stilu gialla ili trilera o serijskom ubici brzo dobija zaokret ka egzistencijalnoj drami kamermana koji želi više od svog života.

Kada ne davi nedužne djevojke preokupiran je snimanjem pornografskih filmova za anonimnu izdavačku kuću i zahtjevnog, ali prijateljski nastrojenog gojaznog gazde Jobela. Među golišavim djevojkama upozna i novu curu Michelle i to je trenutak koji definiše njegov život. Pokazuje joj stranu grada koju rijetko mogu iskusiti turisti, uključujući i u tom trenutku poslednje neporušene kuće na Bunker Hillu. Tokom tradicionalnog rituala udvaranja svjedoče tranziciji koja je, još u to doba, počela da mijenja lice grada do neprepoznatljivosti. Porodične kuće se pretvaraju u džinovske stambene objekte koji čekaju nove ambiciozne mlade da okušaju svoju sreću u nemilosrdnoj industriji šou biznisa.

Odnos Michelle i Marka zaista je iskren i neukaljan površnom fizičkom satisfakcijom. Razgovori do duboko u noć proizvode istinsku povezanost ali postoji očigledan problem – prisustvo muškarca u njenom životu. To nije veza iz snova za djevojku ali jeste sigurnost koju nema kamerman. Osjećanja su lijepa ali je čvrst oslonac nešto što sva ljubav ovoga svijeta ne može nadomjestiti.

Skoro pa nam bude žao Marka kao žrtve produkcijske mašinerije ali ostaje na tome ‘skoro’, jer je nemoguće racionalizovati ni opravdati ubistva sa umišljajem. Ni neotkrivena porodična tragedija nije dovoljno snažan argument koji bi obrazložio ubilački nagon. Kada bi svi u Los Angelesu počeli da oduzimaju živote iz frustracije grad bi se pretvorio u klanicu.

Ono što rediteljki Christini Hornisher uspijeva je da savršeno uvjerljivo prikaže tu neglamuroznu stranu, utrobu grada u kojoj se kriju svi čudaci koji čekaju da izmigolje i dočekaju svojih 15 minuta slave. Erotski klubovi, seksi šopovi sa zadnjim vratima koja vode do eksplicitnog sadržaja samo su neki od sadržaja koji pružaju oni ne tako srećni da završe na velikom platnu.

Priča započne kao Peeping Tom a ima primjese Taxi Drivera, Nightcrawlera i Hardcorea, sa sve autentičnim prikazom famoznog filmskog kvarta Tinseltown i brda Hollywood. Ta transformacija nasilnog narativa traži konkretnije utemeljenje u motivaciji glavnog lika. Markova veza sa Michelle jeste poslednja slamka spasa ali je li dovoljno kao motiv? Bez konkretnog motiva gledalac je prinuđen da prihvati nasilje kao stil, ne kao posljedicu. To nužno nije loša stvar, ali bi zahtijevalo drugačiju strategiju i manje pokušaja branjenja neodbranjivog.

Golotinja nikada ne zauzima previše mjesta i uvijek je ukusno uklopljena u psihološku dramu deteoracije ljudskog duha i ambicije. Mračni, duboko potresni kraj ne ostavlja ni tračak nade da se nešto u doglednoj budućnosti može promijeniti, što je naročito obeshrabrujuće imajući u vidu godinu izlaska. Eksploatacioni klasik poslužio je kao nadahnuće Sean Bakeru za Tangerine i Ti Westu za X i Maxxine. Kad se svjetla ugase ostaje praznina koju je grad umnogostručio. Na kraju, Marka nije ubio grad, nego vlastita želja da se dokaže u šou biznisu.